TRŽIŠTA I KUPCI

PREMA NEUPITNIM POKAZATELJIMA KVARNER NAJVIŠE POSJEĆUJU TURISTI IZ SLIJEDEĆIH ZEMALJA : HRVATSKE,
SLOVENIJE, NJEMAČKE, ITALIJE I AUSTRIJE. TU SU JOŠ I MAĐARSKA, SLOVAČKA, ČEŠKA. NE TREBA MNOGO MUDROSTI I ZNANJA DA BI SE DOŠLO DO ZAKLJUČKA KAKO KVARNER NAJVIŠE POHODE TURISTI IZ SUSJEDNIH ZEMALJA I REGIJA U TIM ZEMLJAMA KOJE SU NAJBLIŽE KVARNERU, ODNOSNO NAJBOLJE PROMETNO POVEZANE SA KVARNEROM ( BAVARSKA, SJEVERNA ITALIJA,). NAJVEĆI BROJ TURISTA INAČE U HRVATSKU DOLAZI SVOJIM VOZILIMA PA JE TO SLUČAJ I SA KVARNEROM. SLIČNO JE I U ZEMLJAMA U OKRUŽENJU - NAJVIŠE AUSTRIJANACA LJETUJE U ITALIJI I TAMO ODLAZE SVOJIM OSOBNIM PRIJEVOZOM, NAJVEĆI UDIO AUSTRIJSKOG TURIZMA ČINE SAMI AUSTRIJANCI I SUSJEDNI NJEMCI, U MAĐARSKU NAJVIŠE ODLAZE AUSTRIJANCI I NJEMCI ITD.
ISTI PODACI KOJIMA RASPOLAŽEMO GOVORE DA NAM NAJVIŠE TURISTA DOLAZI U VRIJEME LJETNIH ŠKOLSKIH PRAZNIKA KOJI POČINJU I ZAVRŠAVAJU RAZLIČITO OD ZEMLJE DO ZEMLJE ALI SE ZAPRAVO SVE ODIGRAVA OD POLOVICE LIPNJA DO KRAJA KOLOVOZA.
ZNAČI: VEĆINOM DOLAZE OBITELJI SA ŠKOLSKOM DJECOM, SA VLASTITIM PRIJEVOZOM IZ SUSJEDNIH ZEMALJA I NARAVNO UNUTRAŠNJOSTI HRVATSKE. ŠTO SE PAK ORGANIZIRANIH DOLAZAKA TIČE UZ KORIŠTENJE AUTOBUSNOG ILI AVIO PRIJEVOZA STANJE JE NEŠTO DRUKČIJE. AUTOBUSIMA DOLAZI UGLAVNOM PUBLIKA U ZRELIM GODINAMA, PAROVI ILI SAMCI I TO NAJVIŠE U TRAVNJU, SVIBNJU, LIPNJU, RUJNU I LISTOPADU. ONI DOLAZE U "ZATVORENIM" ARANŽMANIMA GDJE KOMPLETNU USLUGU ORGANIZIRA I KOMERCIJALIZIRA STRANA AGENCIJA. AVIO GOSTI DOLAZE OD TRAVNJA DO LISTOPADA ALI SE NAJVEĆI BROJ DOLAZAKA I OVDJE OSTVARUJE U LJETNIM MJESECIMA. PREVLADAVAJU DOALSCI PUTEM NISKOTARIFNIH AVIOKOMPANIJA I TO GOSTIJU KOJI KORISTE PAKETE PODJEDNAKO KAO I INDIVIDUALACA KOJI SAMI REZERVIRAJU PUTEM "RANOG BOOKINGA" LET A SMJEŠTAJ TRAŽE U "LAST MINUTE" PONUDI. KOD OVIH DOLAZAKA OSTAJE VIŠE POSLA ZA DOMAĆE ORGANIZATORE PUTOVANJA (TRANSFERI, IZLETI, GASTRONOMIJA I SL.).
DAKLE ZNAMO UGLAVNOM TRŽIŠTA I PROFIL KUPACA BAREM ŠTO SE VEĆINE TURISTA KOJI DOLAZE NA KVARNER TIČE. NADAM SE DA ZNAMO I GDJE SUSTAVNO GRIJEŠIMO U ODNOSU NA TRŽIŠTA I KUPCE:
1. DOMAĆEM TRŽIŠTU POSVEĆUJEMO MINIMALNU POZORNOST
2. MARKETINŠKI SLABO DJELUJEMO U UČI ŠKOLSKIH PRAZNIKA U PROLJEĆE, PRED PRODUŽENIM VIKENDIMA I MEĐUNARODNIM PRAZNICIMA
3.INTERNET VRLO SLABO KORISTIMO ZA NUĐENJE "LAST MINUTE" PONUDE NE SAMO SMJEŠTAJA VEĆ I DOGAĐANJA, KULTURNIH SADRŽAJA, VIKEND PAKETA, PROMOTIVNIH AKCIJA ITD
4. SA NEKOLIKO NAJVAŽNIJIH TRŽIŠTA NEMAMO USPOSTAVLJENE KVALITETNE VEZE U ZRAČNOM, ŽELJEZNIČKOM I (ILI) AUTOBUSNOM PRIJEVOZU (MAĐARSKA, ČEŠKA,AUSTRIJA).
5. ZRAČNA LUKA "RIJEKA" IZUZETNO JE VAŽNA KAO DOLAZNA LUKA ZA AVIOGOSTE NA KVARNER. DOLASCI PREKO DRUGIH ZRAČNIH LUKA (PULA, ZAGREB...) POSKUPLJUJU TRANSFERE PA DOLASCI NA KVARNER VIŠE NISU KONKURENTNI.
6. GRAD RIJEKA JE NAJVAŽNIJI FAKTOR U KOMPONIRANJU SADRŽAJA BORAVKA ZA PRED I POSEZONU BILO ZA AUTOBUSNE ARANŽMANE ILI ZA VIKEND DOLASKE NISKOTARIFNIM ZRAKOPLOVNIM LINIJAMA. RIJEKA MORA POSTAVITI NA NOGE SVOJU KULTURNO-POVIJESNU PONUDU KOJA JE POTPUNO NEORGANIZIRANA.
...
SEGMENTACIJA TRŽIŠTA ODRAĐUJE SE STIHIJSKI (RONIOCI, NAUTIČARI, BICIKLIST, AGROTURIZAM ...)
...
MOLIM CIJENJENE SUDIONIKE FORUMA DA NASTAVE DALJE

Poštovani,
moram replicirati na neke stvari.
1. Prvi gosti u Hrvata su Nijemci ( nažaolst ili sreću ), Slovenci, Talijani, Austrijanci, Mađari, Bosanci, u porastu Česi, Poljaci, Ameri i Rusi. Nemam točnu tabelu kraj sebe, ali to su službeni podaci za 2007.
Prema ovogodišnjim podacima Bosanci su na drugom mjestu, odmah iza Nijemaca.
Što se tiče sezonalnosti.
2. Mi smo destinacijski profilirani sezonskim odmorima. To nam je u dugotrajno naslijeđe ostavljeno. Ponovno definiranje je u tijeku kroz segment MICE industrije i marketinškim približavanjem destinacije putem Interneta. Do sada nije postojala sustavno definirana politika privlačenja gostiju van sezone ( osim u adventsko vrijeme) iz nekoliko razloga:
- naslijeđeni karakter (sezonski) tj. neafirmiranost destinacije
- nedostatak sadržaja
- kratkoročni (koji se nažalost pretvaraju u dugoročne) pokušaji privlačenja sa sramotno niskim cijenama koji ne uspijevaju
- nedostatak prodajne politike organizacijskih jedinica.
3. Prometnu infrastrukturu (kopnenu, zračnu ili vodenu) Kvarnera nije potrebno komentirati, jer ne postoji. Razlozi se nalaze na puno višoj instanci. Vjerovanja sam, da, jedna od dobrih segmenata kod pregovora pristupanja EU će ubrzati rješavanje problema.
4. Domaće tržište zbog recesije koja nas i dalje prati nije bilo u mogućnosti priuštiti si oblike odmora kakve u navici imaju strani gosti. Podizanjem standarda ( kojem se zbilja nadam) vjerujem da će riješiti problem na obostrano zadovoljstvo. Ponude naravno da postoje.
5. Marketinški općenito slabo djelujemo osim nekoliko izuzetaka. Glavni je razlog nepostojanje ekonomske strategije i strategije razvoja na državnoj razini, samim time niti na destinacijskoj. Nemojmo se zavaravati da sami možemo pokrenuti stvar, možemo samo ukazati na smjer.
6. Rijeka je orijentirana prema urbanom i kongresnom turizmu prema svim ozbiljnim i neozbiljnim temama i dokumantima. Nekoliko je razloga nepostojanja turizma kakvog priželjkujemo u Rijeci:
- Rijeka je od davnina lučki grad (neafirmiranost, koja zahtjeva vrijeme za razvoj),
- neosviještenost i neusmjerenost stanovništva prema turizmu iz upravo istih razloga,
- neosviještenost i neusmjerenost stanovništva o povijesnoj važnosti Rijeke (nedovoljna educiranost).
Ne želim osporiti prethodni tekst, samo nadopuniti ga.
Ako je potrebna bilokakva pomoć oko prikupljanja, izrade ili sl. u svezi SMPT PGŽ s zadovoljstvom ću se odazvati i pokušati doprinijeti razvoju naše županije.
Pozdrav,