Autocesta Rijeka-Zagreb i njen utjecaj na turizam Gorskoga kotara

Autocesta Rijeka-Zagreb i njen utjecaj na turizam Gorskoga kotara

U analizi mogućeg utjecaja autoceste Rijeka-Zagreb na turistički razvoj Gorskoga kotara, može se postaviti teza da bi potencijalno njegov veliki dio trebao imati znatnu korist od te moderne prometnice, i to ne samo ona područja koja se nalaze neposredno uz autocestu, već i ona koja nemaju direktan priključak na tu modernu prometnicu. Nažalost, brojne moguće prednosti koje ta autocesta donosi nisu još prepoznate niti dovoljno valorizirane u većini goranskih sredina.

U javnosti i medijima do sada su uglavnom naglašavane štetne posljedice za neke gospodarske djelatnosti, kao i za poduzetnike koji su bili locirani na državnoj cesti Zagreb-Rijeka. Oni su zarađivali na prometu putnika i vozila na staroj Lujzijani, a zarada im se jako smanjila baš zbog izgradnje nove autoceste.

Umjesto da se poduzmu osmišljeni i udruženi napori goranskih lokalnih zajednica u cilju što boljeg iskorištenja novonastale situacije nakon dovršetka izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb, uglavnom se lamentira o tome što smo sve izgubili preusmjeravanjem prometa sa stare ceste, zašto je priključak na ovome, a ne na drugome mjestu itd. Umjesto da se iskoriste pozitivne strane i povoljniji prometni uvjeti koje autocesta pruža, mi vidimo samo negativnosti, kojih, moramo priznati, svakako ima, ali nisu prevladavajuće.

Važnost autoceste moramo sagledati s gospodarskog aspekta, a posebno s turističkog razvojnog gledišta. U tom smislu se moraju stručno analizirati sve prednosti koje autocesta donosi za jedan novi i drugačiji pristup planiranju razvoja turizma u Gorskome kotaru, posebno u onim lokalnim jedinicama čijim područjem prolazi trasa autoceste i koje imaju direktan priključak na nju, ali i u onim koje nisu u njenoj neposrednoj blizini. U prvu skupinu spadaju gradovi Vrbovsko i Delnice, te općine Ravna Gora, Lokve i Fužine, a u drugu općine Mrkopalj i Skrad. Jedino su Grad Čabar i Općina Brod Moravice udaljeniji od autoceste Rijeka-Zagreb.

Iako je spomenutom autocestom opet naglašen tranzitni značaj Gorskoga kotara, ta činjenica ne mora nužno biti negativna, već se kroz nju moraju sagledati i pozitivne mogućnosti i šanse koje bi Gorani svakako morali iskoristiti. Naime, Gorski kotar više ne razdvaja primorsku i kontinentalnu Hrvatsku, već ih prometno povezuje, a to prometno povezivanje bi trebalo iskoristiti i za ubrzani gospodarski razvoj Gorskoga kotara.

Kao prvo, autocesta je u znatnoj mjeri skratila vremensku razdaljinu dolaska u Gorski kotar. Sada turisti i izletnici, prvenstveno sa šireg područja Zagreba i Rijeke, ali također i iz malo udaljenijih susjednih područja, za sat-dva mogu stići u Gorski kotar na odmor, radi rekreacije ili pak zbog drugih turističkih razloga. Te pogodnosti treba marketinški osmisliti i iskoristiti u promotivne svrhe.

Nažalost, sa sada još ne vidimo bitnije pomake u turističkoj valorizaciji autoceste Rijeka-Zagreb, te ne osmišljavamo šanse koje ona pruža za ubrzaniji razvoj turizma na goranskom području. Najveća korist od izgradnje autoceste za razvoj turizma u Gorskome kotaru se trenutno ogleda u povećanom broju noćenja te većim prihodima ugostiteljstva i trgovine zbog boravka i smještaja radnika koji sudjeluju u njenoj izgradnji.
U narednom periodu, a posebno nakon dovršetka izgradnje punog profila, ta autocesta bi mogla donijeti brojne pogodnosti za razvoj turizma u Gorskome kotaru, osobito onim područjima koja neposredno leže uz tu prometnicu. Tako se mogu istaknuti, na primjer, mogućnost bržeg i lakšeg dolaska turista u Gorski kotar, zatim korištenje koridora i čvorišta autoceste kao mjesta za turističku signalizaciju i oglašavanje turističkih sadržaja i atrakcija Gorskoga kotara, ali i druge prednosti i pogodnosti za razvoj turizma.

No, koliko god je s jedne strane olakšan dolazak turista u Gorski kotar suvremenom autocestom Rijeka-Zagreb, toliko je s druge strane teško "skinuti" motorizirane turiste s te prometnice i privući ih da obiđu turističke atrakcije i svrate u turističke objekte u Gorskome kotaru. Turisti i drugi putnici putuju autocestom u odredišta koja su uglavnom izvan područja Gorskoga kotara, pa je pravi izazov kako te turiste motivirati da se bar nakratko zaustave u Gorskome kotaru - ne samo da bi natočili benzin u svoje automobile ili da bi nešto na brzinu prezalogajili u odmorištima na autocesti, već da bi i sišli s nje i novac potrošili u turističkim objektima i drugim uslužnim radnjama u samome Gorskome kotaru. Za takvo nešto potreban je interes turističkih poslenika i drugih poduzetnika, njihovo partnerstvo i suradnja lokalnih zajednica, te marketinška znanja i sposobnosti potrebne za izradu temeljite analize i za donošenje ozbiljnog plana aktivnosti na privlačenju turista koji putuju autocestom Rijeka-Zagreb.

Za ostvarenje tog cilja trebalo bi okupiti sve zainteresirane strane da stručno i s interesnog aspekta rasprave to pitanje, zatim da se sačini program za privlačenje turista koji putuju autocestom, te donese konkretan operativni akcijski plan.Koje su moguće aktivnosti i mjere za realizaciju tog plana i programa? Držim da bi prvenstveno trebalo razmisliti o sljedećem:

► Obnova postojeće i postavljanje nove turističke signalizacije uz autocestu.
► Postavljanje još detaljnije turističke signalizacije na prilaznim cestama te informativnih panoa u blizini turističkih lokacija.
► Distribucija tiskanih propagandnih materijala na odmorištima uz autocestu.
► Korištenje radija za turističku propagandu, a posebno Radija Gorski kotar, koji bi trebao imati dobru čujnost na cijelom potezu kojim autocesta prolazi kroz Gorski kotar. (Zbog toga bi uz autocestu i druge ceste trebalo reklamirati frekvencije na kojima emitira taj Radio.)
► Jačanje propagandnih aktivnosti na nacionalnom planu, posebno u Zagrebu i u Rijeci, kako bi se putnici i turisti što bolje upoznali s turističkom ponudom u Gorskome kotaru. (Reklamiranje ugostiteljskih objekata, turističkih atrakcija i manifestacija, te drugih usluga koje su potrebne mobilnom turistu!)
► Ispitati i lobirati za mogućnost da se na području Gorskoga kotara izgrade još neka odmorišta uz autocestu. (Iako je teško očekivati sudjelovanje "goranskoga" kapitala u takvom poduhvatu i s time ubiranje profita od strane goranskih poduzetnika, ipak takav projekt može puno značiti za zapošljavanje lokalnog stanovništva.)
► Unaprijediti turističku i ugostiteljsku ponudu u objektima koji su u blizini autoceste i koji su lako dostupni motoriziranim turistima.
► Urediti prilazne ceste koje vode od autoceste do turističkih punktova.

Sve gore navedene aktivnosti treba detaljno razmotriti i ocijeniti njihovu izvedivost. No, slične napore treba poduzeti radi bolje turističke valorizacije i drugih prometnih pravaca u Gorskome kotaru. Na primjer, potrebno je osmisliti kako "naplatiti" masovno prolaženje turista iz pravca Slovenije prema Jadranu državnom cestom Brod na Kupi-Delnice, naročito za vrijeme ljetne sezone. Kako ih zaustaviti i prodati im barem kavu i kolač? Vrlo smo neinventivni u tome pogledu, te čak ne uspijevamo kulturno i higijenski urediti bar dva odmorišta uz tu, ljeti veoma frekventnu prometnicu.

Na kraju držim da bi trebalo slično razmišljati o turističkoj valorizaciji i drugih prometnica u Gorskome kotaru i što bolje iskoristiti njegov prometni položaj kao važan čimbenik razvoja goranskog turizma. Nešto se u zadnje vrijeme pokušava s turističkom valorizacijom Lujzijane i Karoline. Ova je tema dosta kompleksna te zaslužuje jedan ozbiljan kritički osvrt. Posebno bi ozbiljno trebalo analizirati mogući utjecaj tzv. Kupske magistrale na razvoj turizma u dijelu Gorskoga kotara koji neposredno graniči sa susjednom Slovenijom.